Što je dermatofibrom?

Obzirom na sve češće upite o dermatofibromima prilikom pregleda madeža, u ovom čemo članku otkriti kako oni izgledaju i zašto nastaju.

Dermatofibrom ili histiocytom je dobroćudna izraslina kože koji se pojavljuje kod odraslih, češće kod žena nego kod muškaraca.  Najčešće je lokaliziran na donjim dijelovima potkoljenica, gornjim dijelovima leđa i nadlaktica, iako se može pojaviti bilo gdje na koži.

Kako izgleda dermatofibrom?

Obično je manji, veličine od 0.5-1.5 cm u promjeru. Boja može biti ružičasta, smeđa kod svijetlije kože ili tamno smeđa, siva kod tamnijih, često uz svijetlije središte. Promjena je tvrđe konzistencije. Obično ne uzrokuje simptome, ponekad se navodi svrbež ili bolnost na pritisak.

Zašto dermatofibromi nastaju?

Zašto dermatofibromi nastaju još uvijek nije razjašnjeno. Obično njihov nastanak tumačimo kao fibromatoznu reakciju kod urasle dlake,  nakon manjih trauma, ugriza insekata. Multipli dermatofibromi mogu upućivati na poremećaje u imunološkom sustavu te su tako nađeni kod osoba s autoimunim bolestima, oboljelih od HIV-a i nekih hematoloških bolesti.

Dijagnoza dermatofibroma se postavlja kliničkim pregledom, palpacijom promjene uz znak uvlačenja  (“the dimple sign”) te dermatoskopijom.

Tipičan dermatoskopski znak pokazuje centralnu depigmentaciju “skar-likewhite area” uz okolnu pravilnu pigmentnu mrežu.

Za dermatofibrome je dokazano da su dobroćudni i ne prelaze u karcinome kože.

Svojim izgledom mogu sličiti madežu ali i nekim karcinomima kože (basaliom, spinaliom, melanom, metastatski karcinom kože, dermatofibrosarcom). Kod bilo kakve sumnje savjetuje se kirurško uklanjanje uz naknadnu patohistološku analizu kao konačnu potvrdu dijagnoze.

Dermatofibrome koji su klinički i dermatoskopski uredni nije potrebno uklanjati. Iznimno se uklanjaju zbog traumtizacije brijanjem ili iz estetskih razloga. U tom slučaju moraju biti uklonjeni isključivo kirurškom metodom.